Početna strana > Hronika > Politika: Američka ofanziva na Ustav BiH
Hronika

Politika: Američka ofanziva na Ustav BiH

PDF Štampa El. pošta
nedelja, 04. oktobar 2009.

Banjaluka – Posle današnjeg razgovora američkog ambasadora u Bosni i Hercegovini Čarlsa Ingliša sa premijerom Republike Srpske Miloradom Dodikom, bivšim predsednikom Republike Srpske i liderom Demokratske partije Draganom Čavićem i predstavnicima Partije demokratskog progresa – izostale su i izjave i saopštenja za javnost.

Nedoumice o razlozima današnjeg iznenadnog dolaska američkog ambasadora u Bosni i Hercegovini Čarlsa Ingliša u Banjaluku prekinula je vest koju je, pozivajući se na Rojters, emitovala Srna. Ova agencija je javila da će predsedavajuća Evropske unije Švedska i Amerika 9. oktobra u Sarajevu organizovati sastanak političkih lidera iz BiH, na kojem će se razgovarati o „prevazilaženju političkog zastoja“, koji je izazvao „ozbiljnu zabrinutost“ u Evropskoj uniji i Americi.

U Sarajevo će doputovati zamenik državnog sekretara Amerike DŽejms Stajnberg i šef švedske diplomatije Karl Bilt. Oni će sa domaćim političarima razgovarati o promeni Ustava BiH, pogotovo u onom delu koji reguliše način odlučivanja u zajedničkim organima, broj poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH i o prenošenju nekih ovlašćenja sa Predsedništva na predsedavajućeg Saveta ministara BiH.

Iako današnja federalna štampa piše da se u prvoj fazi promena Ustava BiH neće raspravljati o dvoentitetskom uređenju i principu entitetskog glasanja, sudeći po zaključcima sa prekjučerašnje sednice Helsinškog komiteta Kongresa Sjedinjenih Američkih Država, izvesno je da će se u dogledno vreme i ova pitanja naći na dnevnom redu. Kongresmen Kristofer Smit se, naime, založio za vodeću ulogu Sjedinjenih Država u promenama Ustava BiH. On je rekao da bi se menjanje bosanskohercegovačkog ustava moralo zasnivati na „principu demokratije: jedan čovek – jedan glas“.

Zamenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Stjuart DŽons je rekao da dvoentitetska struktura BiH, zbog snažnih etničkih podela, mora, za sada, ostati. DŽons je, ne precizirajući na šta misli, dodao da se „Dejtonski sporazum treba modernizovati kako bi BiH bila u stanju da napreduje i ispuni obaveze za članstvo u Evropskoj uniji i NATO-u“. On je rekao da „skromni inicijalni paket“ ustavnih promena treba usvojiti pre izbora u oktobru iduće godine.

Odluke visokog predstavnika su konačne i obavezujuće, suština je reakcije Kancelarije visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (OHR) na jučerašnje zaključke Narodne skupštine Republike Srpske. Poslanici su, podsetimo, odlučili da će – ako visoki predstavnik nastavi sa nametanjem odluka i zakona – organizovati referendum na kojem će se građani Republike Srpske izjasniti o njegovim potezima. Takođe, zaključeno je da će se, u tom slučaju, republički predstavnici povući iz zajedničkih organa BiH.

„Mandat visokog predstavnika je jasno definisan, a ovlašćenja visokog predstavnika najmanje jednom godišnje odobrava Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija. Odluke visokog predstavnika su konačne i obavezujuće. On je jedini validan tumač civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma”, navedeno je u saopštenju Kancelarije visokog predstavnika koje nam je dostavio njen portparol Oleg Milišić.

U saopštenju je rečeno i ovo: „Opstrukcionističke aktivnosti ne mogu dovesti ni do kakvog rezultata niti mogu da olakšaju proces kojim bi se zatvorila Kancelarija visokog predstavnika, posle čega bi usledila tranzicija međunarodnog prisustva u Kancelariju specijalnog predstavnika Evropske unije. Prioritet Kancelarije visokog predstavnika i međunarodne zajednice ostaje BiH kao jedna stabilna i mirna država koja je na nepovratnom putu prema evropskim integracijama.”

(Politika)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner